Christoph Müller, a maláj légitársaság új igazgatója azt közölte, a technikai csőd következtében 20 ezer alkalmazott kapta meg a felmondólevelet. A megszorítások miatt azonban csak 6000 személytől válnak meg végleg, a többi dolgozót újraalkalmaznák az átszervezett légitársaságnál. A tervek szerint a maláj légitársaság új néven folytatná tovább. A nemzetközi sajtó a két gép lezuhanásával magyarázza a technikai csődöt. A maláj légitársaság egyik Kuala Lumpurból Pekingbe tartó gépe tavaly márciusban zuhant le, máig nem derült ki, mi okozta a szerencsétlenséget. Egy másik járat Kelet-Ukrajnában zuhant le tavaly júliusban, ezt valószínűleg orosz szakadárok lőtték le. A két tragédiában több mint 500-an vesztették életüket.
Szombaton 373, vasárnap 383 határsértőt tartóztattak föl a rendőrök Csongrád megye déli részén - tájékoztatta a megyei rendőr-főkapitányság szóvivője hétfőn az MTI-t.
Szenti Szabolcs közölte, mindkét nap Ásotthalom külterületén fogták el a rendőrök a legnagyobb csoportot, szombaton 149, vasárnap 71 afgán állampolgár lépte át a reggeli órákban egyszerre illegálisan a zöldhatárt.
A határsértők ellen idegenrendészeti eljárás indult.
A hétvégén - péntektől vasárnapig - az országban tiltott határátlépés miatt összesen 1389 embert fogtak el a rendőrök, négy esetben közokirat-hamisítás, három gyanúsítottal szemben pedig embercsempészés miatt indult büntetőeljárás - tudatta az Országos Rendőr-főkapitányság kommunikációs szolgálata.
A parlament alig két hete fogadta el, hogy 42 lejről 84 lejre emeljék a gyerekpénzt, a kormány azonban máris módosítana a jogszabályon. Victor Ponta kormányfő azt nyilatkozta, a szülők jövedelmétől tennék függővé a támogatás értékét. Elképzelése szerint a kis jövedelmű családok gyermekei legtöbb 150 lejt kapnának, míg azok a gyermekek, ahol a család összjövedelme meghaladja a 6000 lejt, 30 lejt kapnának havonta. Rovana Plumb munkaügyi miniszter azt közölte, kikéri az alkotmánybíróság álláspontját a kérdésről.
Odluka o restrukturiranju Elektroprivrede Vojvodine predviđa rešenje koje je izazvalo različite reakcije. Radi se o predlogu da se svaki regionalni subjekat priključi beogradskoj centrali u jedno preduzeće. To znači da bi i Elektrovojvodina sa sedištem u Novom Sadu, koja ima mnogo bolje pokazatelje od ostalih regionalnih preduzeća uskoro bila ukinuta i ceo vojvođanski deo bi bio priključen Beogradu. Ovu odluku u Vojvodini mnogi smatraju veoma diskutabilnom delom zbog toga šta se profitabilna firma priključuje gubitašu: prošlogodišnje brojke pokazuju da je Elektrovojvodina imala profit od 2.3 milijarde dinara, dok je distributer u Beogradu imao gubitke od 3.4 milijarde dinara.
Vladajuće stranke u Vojvodini, Demokratska stranka, Liga socijaldemokrata Vojvodine, i Savez vojvođanskih Mađara, su saglasni u oceni da se radi o koraku protiv vojvođanske autonomije, ali Srpska napredna stranka, koja u pokrajini važi za opozicionu, smatra da su ti navodi rezultat separatističkih stavova, jer se ne radi ni o čemu drugom, nego o jednostavnoj reorganizaciji i osnivanju tržišno orijentirane velike firme.
Politički analitičar prof. dr. Jovan Komšić, profesor Ekonomskog fakulteta u Novom Sadu je za „Mađar so“ izjavio da se radi o novom koraku u pravcu centralizacije vojvođanskih resursa od ključne važnosti.
- Dešava se sve to uprkos činjenici što su građani Vojvodine dugo vremena donosili žrtve i ulagali pare koje su izdvojene od njihovih plata u osnivanje raznih privrednih sistema, novih preduzeća. 1988. godine je na primer termoelektrana Drmno mogla biti predata samo zahvaljujući tome što je polovinu sredstava potrebnih za njenu izgradnju obezbedili Vojvođani na način da su im određeni procenti odbijani od plate. Sve ove gestove samožrtvovanja je uništio ustav iz 1990. godine, a nakon toga sistematski sprovođena centralistička politika. Ovaj sadašnji primer je samo jedna stanica ranije zacrtanog puta koji već decenijama muči Vojvođane. Vojvodina je u situaciji da njenu sudbinu kroji izvršna vlast van njene nadležnosti.
- Ovakav ishod se mogao nastlutiti već prilikom osnivanja firme EPS Snabdevanje.
– Zaista nije iznenađenje, uzimajući u obzir dosadašnje faze ovog procesa. Radi se o institucionalizanoj tendenciji, koju su najefikasnije upotrebili prilikom prodaje NIS-a. Nije važno da je efikasnost na visokom nivou, a nisu važne ni razlike u efikasnosti.
- Republičo rukovodstvo je obećalo da će fuzija dati rezultate.
– Objašnjenjima koja za osnov uzimaju racionalizaciju se ne može verovati jer su ranije faze uzimanja u državnu svojinu vojvođanske imovine već dokazali da se malo šta ostvaruje od obećane socijalne i privredne koristi. Zbog toga je i danas teško verovati da će rezultat biti veća efikasnost elektroprivrede, a naročito je teško poverovati da će sve to biti u korist sadašnjih radnika Elektrovojvodine. Ova odluka je još jedno skresavanje upravljačkih prava Vojvođana.
- Neće proći bez ozbiljnijih reakcija priključenje Elektrovojvodine Beogradu, a ove reakcije će ponovo staviti u fokus pažnje javnosti tematikun problema autonomije Vojvodine. Može li doneti bilo kakav pozitivan ishod najnoviji primer podržavljenja vojvođanske imovine uzimajući u obzir da smo pred promenom ustava i da se uskoro treba odlučivati o finansiranju i nadležnostima?
– Možemo govoriti o pozitivnim rezultatima ako stranke na vlasti u Vojvodini koje su zainteresovane za razvoj Vojvodine donesu odgovarajuće zaključke i uprkos svom malom uticaju na republičkom nivou naprave odgovarajuće korake. Ovaj uticaj naime nije potpuno nezanemariv. Trebaju pokazati odgovoran, koordiniran i kreativan pristup, kao što je za to bilo primera u prošlosti. Trebala bi se formulisati usaglašena vojvođanska platforma za promenu ustava koja bi imala i političkogh uticaja i političku snagu. Trebao bi se vršiti pritisak za povratak zakonodavnih nadležnosti Vojvodine, u cilju tačne ustavne definicije podele centralne i pokrajinske vlasti. Trebala bi se formulisati stalna, konzekventna i bespogovorna ustavna definicija vojvođanske autonomije.
- Šta će se desiti ukoliko se sve to ne ostvari?
– Ukoliko se ne pripreme sa jasnom političkom platformom za promenz ustava, za izgradnju vojvođanske autonomije po evropskim standardima, mislim da će i promena ustava koja je pred nama najviše ličiti na simulaciju državnog sistema iz 2006. godine: na dvodnevno glasanje kada je čak i broj učesnika bio prilično diskutabilan. Mislim na onak kvazi-konsenzus čiji je rezultat bio odustajanje od modela evropske Vojvodine od strane demokrata i DSS-a sa obrazloženjem da model ne bi prihvatili radikali čija im je podrška bila potrebna. Nije u interesu današnjih dominantnih političkih snaga na republičkom nivou urediti autonomiju Vojvodine kako to predviđaju evropski regionalni modeli autonomija. Umesto toga će se truditi de reprodukuju sadašnju situaciju u kojoj Vojvodina ima samo fasadu autonomije.
Gazde pet vojvođanskih naselja protestuju podelom mleka protiv zatvaranja otkupnih stanica mleka u Severnoj Bačkoj. U Senti su se proizvođači sakupili ispred pošte, a pored mleka koje su nameravali podeliti su postavili i jednu kravu. Pred demonstrantima i građanima koji su im se pridružili u znak podrške je zahteve proizvođača pročitao Mikloš Nađ, predsednik Saveza agrarskih udruženja Vojvodine. Proizvođači zahtvevaju pre svega istragu o tome da li je mlekara Imlek iskoristila svoj monopolski položaj, odnosno da se rezultati te istrage obelodane. Među zahtevima je i da srpska vlada odredi minimalnu otkupnu cenu mleka, da ta cena bude za svakoga obavezujuća, odnosno da se za uveženo mleko i mlečne proizvode odredi zaštitna carina.
- Zahtevamo da za kratko vreme započne sa radom nacionalna laboratorija za kontrolu kvaliteta prehrambenih proizvoda i da se do tada priznaju nalazi nezavisnih laboratorija. Istovremeno zahtevamo da se stvore uslovi za prodaju mleka i mlečnih proizvoda iz domaćih gazdinstava na lokalnim pijacama. Zahtevamo da se definiše pojam malih porodičnih gazdinstava čiji je jedini prihod gazdinstvo. Pored toga zahtevamo zakon o poljoprivrednih zadrugama koji se temelji na principima Evropske Unije i osnivanje poljoprivredne komore.
Mikloš Nađ je za „Mađar so“ izjavio da je jučerašnji skup samo početak demonstracija i ako se pokaže potreba pokrenuće akcije u celoj Srbiji jer smatraju da se ne sme dozvoliti da proizvođači propadnu.
Za vreme demonstracije je stigla vest da je ministarstvo poljoprivrede voljno primiti predstavnike severnobačkih proizvođača mleka.
Cette semaine, "Jeune Afrique" brosse le portrait d'Albert Yuma Mulimbi. Autant loué que contesté, le patron des patrons de la RD Congo est aujourd'hui une figure d'influence au sein du paysage économique du pays.
A múlt pénteken emlékeznek meg a Duna-menti svábok bácskai letelepítésének 250. évfordulójáról. Ebből az alkalomból Kerény (Kljajićevo) lakosai, a helyi közösség és a Gerhard Német Humanitárius Egyesület kezdeményezésére valamelyest rendbe tették a helyi, évtizedek óta használaton kívüli német temetőt. Saša Todorović, Zombor polgármesterének meghagyására a városi illetékesek megtekintették az elhanyagolt sírkertet, tájékozódtak a részletes rendezési tervéről, ami alapján feladatul adták a Prostor kommunális közvállalatnak, hogy tegye rendbe a temető bejáratát és a sírhelyekhez vezető gyalogutakat, hogy az ünnepségre hazaérkező leszármazottak leróhassák kegyeletüket őseik sírhantjainál. Miként pénteken tapasztaltuk, a rendezés mindössze a bokorirtásig jutott, de a temető korábban sokkal csúfabb állapotban volt.
A falut egyébként már a török időkben említik az adóösszeírások, később számos névváltozáson esett át a település, ahová 1765-ben svábok települtek be, akik a magyarokkal együtt szorgos munkával takaros falut hoztak létre, a múlt század negyvenes éveinek elején több mint kétszáz iparos műhely dolgozott a faluban. A több mint 5000 lélekszámú településen a második világháborút követően internálótábort hoztak létre, ennek helyén ma se áll épület, a kiürített házakban pedig szerb telepeseket helyeztek el, összesen 999 családot 5400 családtaggal. Ekkor teljesen megváltozott Kerény lakosságának összetétele. Ma zömmel szerbek lakják, a legutóbbi népszámláláskor mindössze öten vallották magukat németnek, és a magyarok létszáma se éri el a három tucatot.
A faluvezetés dicséretes gesztusa, hogy a település egykori lakói leszármazottjainak baráti jobbot nyújtott annak jegyében, hogy a mostani nemzedékek nem felejtenek ugyan, de nem is felelősek őseik tetteiért, se sorsáért.
A megemlékezés szentmisével kezdődött, majd megnyílt a dokumentumkiállítás a falu múltjáról, a helyi civil szervezetek művelődési műsort mutattak be, és egy német nyelvű bábelőadást is láthatott a közönség.
Az eseményre csaknem hetvenen érkeztek Németországból, legtöbbjük a falu egykori lakóinak leszármazottai, akik többnapos itt tartózkodásuk alatt egyebek közt koszorúztak a sváb gyűjtőtáborokban elhunytak gádori és körtési emlékművénél, ellátogattak Apatinba, Topolyára és Kelebiára is, e két utóbbi helyre azért, mert a kerényi templom harangjait és néhány szobrát a topolyai, míg orgonáját a kelebiai templomba menekítették át. Ittlétük alatt a házigazda szerepét a Gerhard Német Egyesület töltötte be.