Aleksandar Vučić szerb kormányfő szerdán megkezdte kétnapos tiranai látogatását. Az albán fővárosba való megérkezését követően Vučić megjegyezte, büszke arra, hogy ő az első szerb miniszterelnök, aki hivatalos látogatás céljából Albániába utazott. Tekintettel arra, hogy Edi Rama albán kormányfő tavaly novemberi belgrádi látogatását heves indulatok és még hevesebb kijelentések jellemezték, a mostani szerb–albán miniszterelnöki találkozót különös figyelemmel kísérte a nemzetközi közösség. A két nap során a felek feltehetőleg elsősorban a közös infrastrukturális projektumok témáját járják majd körbe.
Ljiljana Smajlović: „Srbija bi morala da se drži toga da Hag iz pravnog pogleda uredi sva otvorena pitanja.“
U ministarstvu pravde su juče potvrdili da je stigao dopis Haškog tribunala u kojem se traži povratak predsednika Srpske radikalne stranke, Vojislava Šešelja, u tribunal. Dnevni list „Politika“ je već pre zvanične potvrde stizanja dokumenta objavila isti.
U dopisu stoji da apelaciono veće Haškog tribunala traži neodložno privođenje i izručenje Šešelja od strane srpske vlade. Apelacioni sud je kao rok izručenja Šešelja Hagu označio jučerašnji dan, dodajući da ukoliko srpske vlasti ne uspeju otpratiti Šešelja do tribunala, onda to moraju što pre učiniti. Prema apelacionom sudu Šešeljevo zdravstveno stanje nije prepreka izručenju.
Na jučerašnjoj sednici vlade nije bilo reči o izručenju Šešelja. Srbija poštuje svoje rokove, a ne „irealnosti koje joj neko nameće“ - rečeno je portalu B92 nakon sednice.
Vlada će na nekoj od sledećih sednica da se bavi ovim pitanjem, ali samo nakon što Tribunal da informacije o svim relevantnim detaljima ovog slučaja – izjavio je Rasim Ljajić, predsednik nacionalnog saveta zaduženog za saradnju sa Haškim tribunalom. Premijer, Aleksandar Vučić, je u ponedeljak izjavio da čim iz Haga stigne zahtev za izručenje radikalskog vođe, srpska vlada će postupiti u skladu sa zakonima države i međunarodnim pravnim normama.
Šešelj je juče ponovio svoju raniju izjavu da samoinicijatinvo neće da se vrati u Hag, ali neće ni da se skriva. Od sada sve zavisi od vlade – dodao je.
Glavna i odgovorna urednica „Politike“, Ljiljana Smajlović, je za „Mađar so“ analizirala situaciju.
- Na šta ukazuje činjenica da savet sudija koji sudi u slučaju Šešelja, od kraja marta nije postupio po naređenju apelacionog suda?
– Nedvosmisleno se vidi da Žan-Klod Antoneti, predsednik sudskog saveta, jednostavni ignoriše martovsku odluku apelacionog suda da se Šešelj mora vratiti u Hag. Vidi se i da apelacioni sud nije uspeo nagovoriti sudiju Antonetija da zahteva povratak Šešelja i da je zbog toga ovo telo moralo samo zahtevati od Srbije Šešeljevo izručenje. Prema mojim saznanjima apelacioni sud nema ovakve nadležnosti. Optuženik spada u nadležnost apelacionog suda samo ako postupak protiv njega dospe do apelacione faze. U Šešeljevom slučaju nije doneta presuda, optuženi zbog toga nije mogao predati žalbu, što znači da njegov slučaj nije pred apelacionim sudom. Da ovo telo nije nadležno po ovom pitanju, vidi se i iz činjenice da je od nadležnog sudskog veća tražilo formulisanje potrebnog dopisa. Iz pravnog ugla gledano, ceo slučaj je veoma problematičan, kao i sve drugo što se u slučaju Šešelja na tom sudu događa. Srbija bi trebala da traži barem toliko da nadležni u Hagu rasčiste ove pravne zavrzlame.
-Kakvom se logikom vodi Haški tribunal kada je u novembru, pozivajući se na njegovo zdravstveno stanje, privremeno pustilo na slobodu Šešelja, a sada izjavljuje kako njegovo zdravstveno stanje nema uticaja na njegov povratak?
– Haški tribunal funkcioniše prema selektivnoj pravdi pobednika, jer se radi o političkom sudu. To se najviše pokazalo u slučaju Šešelja. Naravno, ni kod ovog procesa nije svejedno da li je na čelu sudskog saveta jedan Francuz. Antoneti zakone i propise tumači krajnje brižljivo, i zbog toga ima veoma kritičan stav prema krivičnom delu izvedenom u zajedničkom kriminalnom poduhvatu. Baš je to krivično delo na osnovu kojeg su brojni optuženi i osuđeni u Hagu. U većini slučajeva se nije moglo dokazati da su optuženi sami počinili određene zločine, ali je u slučaju tih zločina za osudu dovoljno i da je dato delo učinila osoba koja je u vezi sa optuženim. Ova vrsta zločina se pojavljuje prvenstveno u anglosaksonskom pravnom poretku, dok se Antoneti drži kontinentalnog pravnog poretka. Zbog toga je Antoneti dao veću slobodu Šešelju i dozvolio da se brani na prilično buran način. Verovatno je zbog toga vođa radikala uspeo da dokaže da pojedini svedoci tužilaštva ili ne govore istinu ili nisu najkompetentniji da ocene dešavanja u Srbiji. Da haški tribunal nije nezavistan od politike, dokazuju i aktuelne činjenice. Sudija je pustio Šešelja u Beograd iako je vođa radikala unapred izjavio da se dobrovoljno neće vraćati. Nakon toga je sudija mesecima tolerisao da Šešelj stupa pred javnost sa izjavama koje su u najmanju ruku diskutabilne. Na kraju je Šešelja pozvao da se vrati u Hag zbog jedne izjave koju je dao prvog dana provedenog na privremenoj slobodi. Navodno je pušten na privremenu slobodu zbog teške bolesti, a sad više ni to nije merodavan razlog. Pravno gledano to su sve nelogičnosti.
- Kako prema Vašem mišljenju u sadašnjoj situaciji treba da postupi srpska vlada?
– Srbija je postupila pravilno kada je izjavila da ne prihvata nikakve uslove i nema nameru osigurati uslove da uhapsi Šešelja. Država je ovaj stav formulisala jer je Šešelj unapred rekao da se neće pridržavati ni jednog uslova puštanja na privremenu slobodu. Nadam se da će Srbija ostati konsekventna i da će se prema Šešelju ponašati kao prema teško bolesnom srpskom građaninu čije vraćanje u Hag nije naredio sudija koji vodi njegov postupak. Srbija bi morala zahtevati da Hag iz pravnog ugla uredi sva otvorena pitanja. Ništa ne opravdava žurbu u slučaju odluke tela koja po datom pitanju nema nikakve nadležnosti.
- Da li je puka slučajnost ili vršenje pritiska to što je glavni tužilac Serž Bramerc baš sada posetio Srbiju?
– To ne mogu da procenim. Tokom godina sam naučila da glavni haški tužioci nikad ne dolaze slučajno i da njihov dolazak uvek predstavlja neku vrstu pritiska.
2015. április 21., kedd
10.45 Találkozó Filaret pátriárkával, az ukrán ortodox egyház kijevi patriarchátusának vezetőjével
15.30 Találkozó Alekszandar Vucsics szerb miniszterelnökkel (hivatalos sajtófotó-alkalom – sajtónyilatkozatok: kb. 16.00)
2015. április 22., szerda
9.30 Találkozó Nkosazana Dlamini Zumával, az Afrikai Unió Bizottságának elnökével
2015. április 23., csütörtök
15.00 Találkozó Laimdota Straujuma lett miniszterelnökkel
16.45 Az Európai Tanács rendkívüli ülése a mediterrán térségre nehezedő migrációs nyomásról
2015. április 26., vasárnap
Natzweiler-Struthof koncentrációs tábor (Franciaország)
16.00 Részvétel a Struthof koncentrációs tábor felszabadításának 70. évfordulója alkalmából rendezett megemlékezésen
A Tanács Fernando Gentilinit nevezte ki az Európai Unió közel-keleti békefolyamathoz rendelt új különleges képviselőjévé.
A különleges képviselő feladata az olyan tevékenységek és kezdeményezések támogatása, amelyek az izraeli–palesztin konfliktus végleges, a kétállami megoldáson alapuló rendezésének irányába mutatnak. Elősegíti a felek közötti kapcsolatteremtést és hozzájárul egy esetleges új tárgyalási keret kidolgozásához.
Fernando Gentilini, aki korábban az Európai Külügyi Szolgálat Nyugat-Európáért, a Nyugat-Balkánért és Törökországért felelős igazgatója volt, sokéves tapasztalattal rendelkezik a külpolitika területén. 2011 májusától 2012 januárjáig ő töltötte be az Európai Unió koszovói különleges képviselőjének tisztségét.
Az új különleges képviselő azonnali hatállyal hivatalba lép; jelenlegi megbízatása 2016. április 30-ig szól.
A Tanács Peter Buriant nevezte ki az EU új közép-ázsiai különleges képviselőjévé.
A különleges képviselő feladata az Unió politikai koordinációjának előmozdítása Közép-Ázsiában, a Közép-Ázsiára vonatkozó uniós stratégia végrehajtásának nyomon követése és a térség regionális biztonságának támogatása.
Peter Burian, aki jelenleg a szlovák külügyminisztérium államtitkára, hosszú és sikeres pályát futott be a szlovák diplomáciai szolgálatnál; többek között Szlovákia NATO-képviselőjeként, valamint az Egyesült Államokba akkreditált nagyköveteként is dolgozott.
Az új különleges képviselő azonnali hatállyal hivatalba lép; jelenlegi megbízatása 2016. április 30-ig szól.
A Tanács 2015. február 9-én elfogadta a (KKBP) 2015/202 tanácsi határozatot[1].
A tanácsi határozat egy további mentességet ír elő a belső elnyomás céljára felhasználható felszerelések eladására, szolgáltatására, átadására vagy kivitelére vonatkozó tilalom alól.
A tagjelölt országok: Törökország, Macedónia Volt Jugoszláv Köztársaság*, Montenegró*, Izland+, Szerbia* és Albánia*, a stabilizációs és társulási folyamat országa és egyben potenciális jelölt: Bosznia-Hercegovina, továbbá az Európai Gazdasági Térség EFTA-tagországai: Liechtenstein és Norvégia, valamint Ukrajna, a Moldovai Köztársaság és Örményország csatlakoznak e tanácsi határozathoz.
A felsorolt országok össze fogják hangolni nemzeti politikáikat e tanácsi határozattal.
Az Európai Unió tudomásul veszi és üdvözli ezt a kötelezettségvállalást.
[1] A határozatot 2015. február 10-én hirdették ki az Európai Unió Hivatalos Lapjában (HL L 33., 2015.2.10., 37. o.).
* Macedónia Volt Jugoszláv Köztársaság, Montenegró, Szerbia és Albánia továbbra is részt vesz a stabilizációs és társulási folyamatban.
+ Izland továbbra is az EFTA és az Európai Gazdasági Térség tagja marad.